Privreda

Do intenzivnijeg industrijskog i sveukupnog privrednog razvoja općine Busovača dolazi u periodu nakon Drugog svjetskog rata. U tom periodu nastali su nosiocitadašnjeg privrednog razvoja ovog područja: Tvornica za proizvodnju vatrostalnih materijala „Vatrostalna“, Tvornica za proizvodnju opekarskih proizvoda „Nigma“, Tvornica mediapan ploča „Mediapan“, Trgovisko-uslužno preduzeće „Tisovac“, Preduzeće za pružanje ugostiteljskih usluga „Ugostiteljstvo“, Preduzeće za proizvodnju oblikovanih građevinskih materijala „PGM“ i mnogi drugi privredni subjekti. Uz radno angažovanje radno sposobnog stanovništva u preduzećima susjednih općina, a ponajviše u Zenici, stepen zaposlenosti radno sposobnog stanovništva općine Busovača u prijeratnom periodu je bio na zadovoljavajućem nivou. Izražena ratna dejstva na ovim prostorima za posljedicu su imala potpuni zastoj u proizvodnji kod tadašnjih nosioca privrednog razvoja, velikih razaranja i uništavanja materijalnih dobara, migraciju stanovništva. Danas, općina Busovača spada u kategoriju slabije razvijenih općina u Bosni i Hercegovini. Nijedan od prijeratnih nosilaca privrednog razvoja danas ne posluje niti postoji „Nigma Termoziegel“ d.o.o. (bivša „Ciglana“) je u fazi u kojoj se trenutno nalazi bivša „Vatrostalna – Samoborka“ – rušenje nekadašnjih proizvodnih pogona od strane novog vlasnika, „Vatrostalna – Samoborka“ (nekada „Vatrostalna“) više fizički ne postoji jer su i objekti uništeni. Nad bivšim uspješnim privrednim subjektom „Mediapan“ d.d. pokrenut je i završen stečajni postupak, dok su objekti bivših preduzeća „Ugostiteljstvo“ i „Tisovac“ promijenili vlasnike u procesu privatizacije, od kojih mnogi i danas stoje prazni. Zbog navedenog, te činjenice da je nezaposlenost gorući problem ove lokalne zajednice, Općina Busovača kao jedinica lokalne samouprave je širom otvorila svoja vrata za sve one koji namjeravaju formirati vlastita mala preduzeća ili samostalne radnje kao stalni i vlastiti izvor egzistencije i zapošljavanja nezaposlenih lica. Rezultati takvog opredjeljenja lokalne vlasti danas su itekako vidljivi. Prirodna bogatstva kao resurs su umnogome odredila smjernice razvoja kroz privatnu inicijativu, što je posebno vidljivo u drvoprerađivačkoj industriji. Da je tako najbolje govori u prilog činjenica da danas Busovača ima uspješne privredne subjekte u ovoj oblasti čiji su proizvodi prisutni i na prostorima izvan granica BiH. Među njima posebno se ističu: „Tamex“ d.o.o., „Grand“ d.o.o. „Paleta plus“ d.o.o… I u drugim oblastima privatna inicijativa je pokazala sposobnosti ovdašnjih poslodavaca da odgovore izazovima vremena i zahtjevima tržišta. Uistinu su zavidni poslovni rezultati koje postižu: „EZ“ d.o.o, „Himesa“ d.o.o., „Orman“ d.o.o.,. i mnogi drugi, što govori o njihovom uspješnom prilagođavanju novim uslovima privređivanja. U isto vrijeme nije zanemarljiv broj onih koji su se opredijelili za osiguranje životne egzistencije kroz osnivanje samostalnih radnji. Tako danas na području općine Busovača egzistira veći broj obrtničkih radnji, ugostiteljskih objekata, trgovinskih radnji, te poslovnih jedinica u sklopu privrednih društava. U tabeli koja slijedi prikazani su uporedni pokazatelji broja registrovanih subjekata na području općine Busovača na dane 31.12.2015. godine i 31.12.2020. godine.
GodinaDOO – DDSTRSZRUgostiteljstvoPoljoprivredaUkupno
2015.109681015732228
2020.92661365179332
Poljoprivreda
Zemljište kao potencijal
Ukupna površina zemljišta općine Busovača, njegova kategorija i vlasništvo nad istim prikazani su u tabeli koja slijedi:
Kategorija zemljištaPrivatno vlasništvoDruštveno vlasništvoUkupna površina
Obradiva površina4.350 ha72 ha4.422 ha
Poljoprivredne površine4.882 ha356 ha5.238 ha
Šumsko zemljište2.025 ha7.773 ha9.798 ha
Neplodno zemljište249 ha472 ha721 ha
SVEUKUPNO7.156 ha8.600 ha15.756 ha
Struktura poljoprivrednog zemljišta prikazana je u grafikonu koji slijedi:
grafikon zemljište Busovača
Na području općine Busovača, i pored činjenice da većinu poljoprivrednog zemljišta u svom vlasništvu imaju fizička lica, poljoprivredna proizvodnja još uvijek nije dostigla nivo organizovane grane privređivanja. I pored toga poljoprivreda kao grana privrede dobiva na značaju iz razloga što u posljednje vrijeme pod pritiskom teškog ekonomskog stanja, veliki broj fizičkih lica se okrenuo ozbiljnijem angažmanu kada je ova vrsta privređivanja u pitanju. Pod nadzorom stručnih lica Općine Busovača niče sve veći broj voćnih nasada, zasadi maline, jagode….plastenici. Sa uspjehom posluje i manji broj mini farmi muznih krava. Sa sigurnošću se može konstatovati da će poljoprivredna proizvodnja u najskorije vrijeme biti jedan od glavnih izvora egzistencije za veći broj ovdašnjih građana, što je preporuka i poziv za organizovan pristup kroz otvaranje kapaciteta za otkup i preradu svega onoga što rodi u ovdašnjim baštama i voćnjacima. Imajući u vidu da je poljoprivreda radno intenzivna grana, procjenjuje se da će njezin dalji razvoj u velikoj mjeri, doprinijeti povećanju zaposlenosti, posebno teže zapošljivih kategorija.