Naseljeno  mjesto Busovača nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na mjestu gdje se križaju putovi koji povezuju sve njene dijelove.

Prema popisu stanovnika iz 1991. godine na području općine Busovača je živjelo ukupno 18.847 stanovnika, od čega 48% Hrvata, 45% Bošnjaka, 3% Srba i 4% ostalih, a nema točnih podataka o trenutnom broju stanovnika.

Općina Busovača obuhvata 157,5 km² prostora na kojem je smješteno ukupno 47 naseljenih mjesta.

Pod svojim sadašnjim imenom Busovača se u pisanim dokumentima prvi put spominje 16.08.1371. godine kada je izvjesni Gojko Čepić iz Busovače prodao Johanu Rombaldu Bonu 30 miliarija gvožđa. Navedeni datum je upisan na grbu grada Busovače i isti se obilježava kao Dan općine.

Od svog nastajanja pa do danas Busovača je prošla mnoge faze razvoja, a trag o vremenima iz povijesti Busovače ostavili su mnogi učenjaci, putnici nahodnici i mnogi drugi koji su u ovom gradu boravili i u njemu ostavili neizbrisiv trag.

Do intenzivnog industrijskog razvitka općine Busovača dolazi u periodu nakon Drugog svjetskog rata. U tom periodu nastaju nosioci gospodarskog razvitka ovog područja: Tvornica za proizvodnju vatrostalnih materijala „Vatrostalna“, Tvornica za proizvodnju opekarskih proizvoda „Nigma“, Tvornica mediapan ploča „Mediapan“, Trgovinsko-uslužno poduzeće „Tisovac“, Poduzeće za pružanje ugostiteljskih usluga „Ugostiteljstvo“, i mnogi drugi gospodarski subjekti. Uz radno angažiranje radno sposobnog stanovništva u poduzećima susjednih općina, a ponajviše u Zenici, stupanj zaposlenosti radno sposobnog stanovništva će postići zadovoljavajući nivo.

Ratna dejstva na ovim prostorima za posljedicu će imati potpuni zastoj u proizvodnji kod nositelja gospodarskog razvitka, velikih razaranja i uništavanja materijalnih dobara, migraciju stanovništva.....Postratni period u Busovači karakterizira obnova objekata infrastrukture (putovi, mostovi, vodovodi, elektro-mreža....), javnih  objekata (zdravstvene ustanove, škole...), stambenih objekata, te izgradnja novih objekata infrastrukture (novi putovi, nove telefonske linije...)

Povrat imovine raseljenih lica u ovoj općini je već poodavno stvar prošlosti, a nezavršen proces privatizacije je temeljna kočnica u razvitku gospodarstva na ovim prostorima, što za posljedicu ima veliki broj onih koji u osnivanju vlastitih malih i srednjih poduzeća vide svoju budućnost. Zbog navedenog općina je širom otvorila svoja vrata za sve koji namjeravaju formirati vlastita mala poduzeća ili samostalne radnje kao izvor egzistencije i zapošljavanja nezaposlenih lica.

Težnja nositelja zakonodavne i izvršne vlasti je da Busovača u najskorije vrijeme postane mjesto u  koje će mladi i obrazovani, ali i oni koji su malo drugačiji, rado dolaziti i ostajati, a ne mjesto iz kojeg će se odlaziti.