Naseljeno mjesto Busovača nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na mjestu gdje se križaju putovi koji povezuju sve njene dijelove. Prema popisu stanovnika iz 1991. godine na području općine Busovača je živjelo ukupno 18.847 stanovnika, od čega 48% Hrvata, 45% Bošnjaka, 3% Srba i 4% ostalih, a nema točnih podataka o trenutnom broju stanovnika. Općina Busovača obuhvata 157,5 km² prostora na kojem je smješteno ukupno 47 naseljenih mjesta. Pod svojim sadašnjim imenom Busovača se u pisanim dokumentima prvi put spominje 16.08.1371. godine kada je izvjesni Gojko Čepić iz Busovače prodao Johanu Rombaldu Bonu 30 miliarija gvožđa. Navedeni datum je upisan na grbu grada Busovače i isti se obilježava kao Dan općine. Od svog nastajanja pa do danas Busovača je prošla mnoge faze razvoja, a trag o vremenima iz povijesti Busovače ostavili su mnogi učenjaci, putnici nahodnici i mnogi drugi koji su u ovom gradu boravili i u njemu ostavili neizbrisiv trag. Do intenzivnog industrijskog razvitka općine Busovača dolazi u periodu nakon Drugog svjetskog rata. U tom periodu nastaju nosioci gospodarskog razvitka ovog područja: Tvornica za proizvodnju vatrostalnih materijala „Vatrostalna“, Tvornica za proizvodnju opekarskih proizvoda „Nigma“, Tvornica mediapan ploča „Mediapan“, Trgovinsko-uslužno poduzeće „Tisovac“, Poduzeće za pružanje ugostiteljskih usluga „Ugostiteljstvo“, i mnogi drugi gospodarski subjekti. Uz radno angažiranje radno sposobnog stanovništva u poduzećima susjednih općina, a ponajviše u Zenici, stupanj zaposlenosti radno sposobnog stanovništva će postići zadovoljavajući nivo. Ratna dejstva na ovim prostorima za posljedicu će imati potpuni zastoj u proizvodnji kod nositelja gospodarskog razvitka, velikih razaranja i uništavanja materijalnih dobara, migraciju stanovništva.....Postratni period u Busovači karakterizira obnova objekata infrastrukture (putovi, mostovi, vodovodi, elektro-mreža....), javnih objekata (zdravstvene ustanove, škole...), stambenih objekata, te izgradnja novih objekata infrastrukture (novi putovi, nove telefonske linije...) Povrat imovine raseljenih lica u ovoj općini je već poodavno stvar prošlosti, a nezavršen proces privatizacije je temeljna kočnica u razvitku gospodarstva na ovim prostorima, što za posljedicu ima veliki broj onih koji u osnivanju vlastitih malih i srednjih poduzeća vide svoju budućnost. Zbog navedenog općina je širom otvorila svoja vrata za sve koji namjeravaju formirati vlastita mala poduzeća ili samostalne radnje kao izvor egzistencije i zapošljavanja nezaposlenih lica. Težnja nositelja zakonodavne i izvršne vlasti je da Busovača u najskorije vrijeme postane mjesto u koje će mladi i obrazovani, ali i oni koji su malo drugačiji, rado dolaziti i ostajati, a ne mjesto iz kojeg će se odlaziti.
Površina teriotorije općine Busovača
| 157,5 km2
| Visinske oblasti
| % | Broj stanovnika 1991. godine:
| 18.847
| Planinska
| 19%
| Broj naseljenih mjesta:
| 47
| Brdska
| 58%
| Broj mjesnih zajednica: | 21
| Ravničarska
| 23%
| Rijeke na području Općine:
| Dužina kroz teritoriju općine Busovača (km) | Najviši vrhovi
| metara
| Lašva
| 9,8 km
| Crni vrh
| 1.619 m
| Kozica
| 15,6 km
| Suha voda
| 1.502 m
| Ivančica | 7,2 km
| Modri kamen
| 1.308 m
| Klokotnica | 7,6 km
| Hum
| 1.241 m
| | Ukupno: 40,2 km
| Pridolci | 1.171 m
| Udaljenost od susjednih gradova:
| Kilometara: | Dolačko brdo
| 1.128 m
| Travnik | 28 km
| Saračevica | 957 m
| Vitez | 12 km
| Javor | 820 m
| Kiseljak | 27 km
| | | Visoko
| 45 km
| | | Udaljenost od komunikacijskih centara:
| | | | Željeznička stanica Zenica
| 20 km
| | | Željeznička stanica Kakanj
| 30 km
| | | Aerodrom Sarajevo
| 63 km
| | | Luka Ploče
| 250 km
| | | |